Početna
Vizija i misija
Karijera i nagrade
Školovanje
Putovanja
Osiguranje
osiguranje fizičkih osoba
osiguranje pravnih
osoba
što sve trebate znati o
osiguranju
Rječnik pojmova iz
osiguranja
Fotogalerija
Naši zastupnici
Naši uredi
Kontakt
Zaposlenje
Linkovi
Ugovor o osiguranju od nezgode

Što je u pokriću kod ugovora o osiguranju od nezgode?

Što se smatra invaliditetom prema ugovoru o osiguranju?

Što treba znati o tablicama invaliditeta?

Što regulira ugovor o osiguranju od nezgode?

Kada je ugovor o osiguranju od nezgode sklopljen?

Kada počinje, a kada završava ugovor?

Tko su ugovorne strane?

Koje su obveze ugovaratelja osiguranja/osiguranika?

Koje su posljedice neplaćanja premije osiguranja?

Što se događa u slučaju povećanja i smanjenja rizika tijekom trajanja osiguranja?

Koje su obveze osiguratelja?

Koja su isključenja osigurateljeve obveze?

Postoji li smanjenje osigurateljeve obveze?

Kada se pristupa vještačenju?

Tko je osiguranik?

Tko je korisnik osiguranja?

Kako se utvrđuje korisnik osiguranja?

 

Što je u pokriću kod ugovora o osiguranju od nezgode?

Osiguranjem od nezgode pokriva se svaki iznenadan i o volji osiguranika neovisan događaj koji, djelujući naglo i izvana na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, trajni gubitak radne sposobnosti (invaliditet), prolaznu nesposobnost za rad (dnevna nadoknada) ili oštećenje zdravlja koje zahtjeva liječničku pomoć.

Ugovorom o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osim isplate unaprijed određene svote čija visina ovisi o utvrđenim postocima invaliditeta, pokrivaju se i materijalne štete osiguranog rizika kao što je npr. dnevna naknada, troškovi liječenja, spašavanja, gubitak ili oštećenje prtljage i sl. Ova pokrića se mogu, dakle, ugovoriti uz osnovno pokriće.

Pojam nesretnog slučaja definiran je uvjetima osiguranja. Da bi se neki događaj smatrao nesretnim slučajem on mora biti:

a) iznenadan (neočekivan, s nemogućnošću izbjegavanja)

b) nezavisan od volje osiguranika (namjerno uzrokovane štete su isključene iz pokrića)

c) vanjski, izvan tijela osiguranika (izvan tijela, odnosno unutarnjeg procesa u organizmu osiguranika)

d) nagao

e) s posljedicom na život odnosno zdravlje osiguranika (smrt, trajni potpuni ili djelomični invaliditet, privremena nesposobnost za rad - dnevna naknada za bolest, narušavanje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć).


Što se smatra invaliditetom prema ugovoru o osiguranju?

Opći uvjeti osiguranja definiraju invaliditet, u pravilu, kao potpuni ili djelomični gubitak organa, trajni potpuni ili djelomični gubitak funkcije organa ili pojedinih dijelova organa nakon završetka liječenja od posljedica nesretnog slučaja.


Što treba znati o tablicama invaliditeta?  

Invaliditet se utvrđuje prema tablicama invaliditeta, koje čine sastavni dio općih uvjeta osiguranja , dakle, ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja. Tablice predstavljaju ugovorno razvrstavanje pojedinih ozljeda u stupanj invalidnosti na ljestvici od 0,5 do 100%.

Liječnik-vještak u ocjeni invaliditeta ne smije ići izvan tablica invaliditeta koje su ugovorene.

Važne su i opće odredbe tablica invaliditeta, koje također sadrže klauzule o pravima i obvezama ugovornih stranaka. Jedna od važnijih klauzula jest klauzula o vremenu ustaljenja posljedica ozljede. To je vrijeme koje mora proteći od završetka liječenja do utvrđivanja stupnja invaliditeta.


 

Što regulira ugovor o osiguranju od nezgode?

Na ugovore o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja primjenjuju se odredbe glave 27. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) i to odredbe odjeljka I (zajedničke odredbe za imovinska osiguranja i osiguranja osoba) i odjeljak III (osiguranje osoba).

Obzirom da ZOO vrlo šturo i nepotpuno regulira ovu vrstu osiguranja, on ugovornim stranama ostavlja vrlo široku autonomiju volje. Stoga se može reći da je glavni izvor prava upravo sam ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja tj. Uvjeti osiguranja (opći i dopunski) kao sastavni dio ugovora o osiguranju.

Opći uvjeti se primjenjuju na sve ugovore o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja. Oni dakle, općenito, uniformno, rješavaju odnose iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja.

Dopunski uvjeti osiguranja od posljedica nesretnog slučaja dopunjuju opće uvjete ili pak mijenjaju neke odredbe općih uvjeta. Oni se primjenjuju uz opće uvjete, ali njihove odredbe imaju prednost pred odredbama općih uvjeta.

Osiguratelj je prilikom sklapanja ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja dužan obavijestiti ugovaratelja da su opći i posebni uvjeti sastavni dio ugovora o osiguranju.


Kada je ugovor o osiguranju od nezgode sklopljen?

Prema ZOO ugovor o osiguranju osoba je sklopljen kad strane potpišu policu osiguranja. Polica je ovdje ujedno i ugovor o osiguranju. Sam ugovor se, međutim, sklapa na temelju pisane ponude. Putem ponude osiguratelj prikuplja važne podatke o potencijalnom osiguraniku: starosnoj dobi, zdravstvenom stanju, zanimanju, sportovima kojima se osiguranik bavi. Ponuda mora sadržavati i sve bitne sastojke ugovora o osiguranju kako bi se njenim prihvatom ugovor mogao i sklopiti.

(Pisana ponuda učinjena osiguratelju za sklapanje ugovora o osiguranju veže ponuditelja, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam dana otkad je ponuda prispjela osiguratelju, a ako je potreban liječnički pregled, onda za vrijeme od trideset dana. Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od njegovih uvjeta za predloženo osiguranje, smatrat će se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen. U tom slučaju ugovor se smatra sklopljenim kad je ponuda prispjela osiguratelju. Članak 925. ZOO-a.)


Kada počinje, a kada završava ugovor?  

Osiguranje počinje u 24.00 sata dana koji je u polici označen kao početak trajanja osiguranja, ako nije drukčije ugovoreno, te prestaje u 24.00 sata dana koji je u polici označen kao istek trajanja osiguranja.

Ako je u polici osiguranja naveden samo početak osiguranja, osiguranje se produžuje iz godine u godinu sve dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže.

Osiguranje prestaje za svakog pojedinog osiguranika u 24.00 sata, bez obzira na ugovoreno trajanje razdoblja osiguranja, onoga dana kada: nastupi smrt osiguranika ili bude ustanovljen potpuni trajni invaliditet (100%), osiguranik postane duševno bolestan ili potpuno lišen poslovne sposobnosti, istekne godina osiguranja u kojoj osiguranik navrši 75 godina života, ako premija ne bude plaćena o dospjelosti.


 

Tko su ugovorne strane?  

Stranke kod ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja su osiguratelj i ugovaratelj osiguranja. Ugovaratelj osiguranja kao i kod drugih osobnih osiguranja može ujedno biti i osiguranik i korisnik (osim u slučaju smrti uslijed nezgode), ali naravno i ne mora.

Kad je ugovaratelj pravna osoba (npr. kolektivna osiguranja od nezgode), ugovaratelj u pravilu nije ni osiguranik, a ni korisnik.


Koje su obveze ugovaratelja osiguranja/osiguranika?

1. Dužnost prijavljivanja prije sklapanja ugovora o osiguranju i tijekom trajanja ugovora

Ugovaratelj osiguranja dužan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.

2. Obveza obavješćivanja o nastupanju osiguranog slučaja

Osiguranik odnosno korisnik osiguranja dužan je pismeno prijaviti nastanak nesretnog slučaja osiguratelju u roku određenom u ugovoru. Prema članku 941. ZOO-a osiguranik je dužan, osim u slučaju osiguranja života, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana od kad je to saznao.

Također je dužan pribaviti i predati osiguratelju svu potrebnu medicinsku i ostalu dokumentaciju. Ugovorom je određeno tko snosi troškove pribavljanja dokumentacije i dokazivanja prava na isplatu osigurane svote. Uglavnom ti troškovi terete osiguranika odnosno korisnika osiguranja. Drugi troškovi, npr. dokazi koje želi izvesti osiguratelj, kao naknadni liječnički specijalistički pregledi i sl., terete osiguratelja. Obveza pribavljanja dokumentacije koja u svim uvjetima tereti osiguranika odnosno korisnika vezana je uz postojanje poznatog instituta čuvanja liječničke tajne. Zahtjevi osiguratelja da mu se dostave određeni dokumenti ili omogući uvid u iste, a koji se odnose na zdravstveno stanje osigurane osobe, često su suprotni zahtjevu čuvanja liječničke tajne. To je problem i kod sklapanja ugovora o osiguranju. Obveza prijave nastanka nesretnog slučaja osiguratelju ugovorna je obveza. Bez njenog izvršenja osiguratelj ne može izvršiti svoju obvezu utvrđivanja činjenica i isplate osigurane svote.

3. Dužnost plaćanja premije osiguranja  

Ugovaratelj osiguranja dužan je platiti premiju osiguranja, ako nije drugačije ugovoreno, odjednom i to unaprijed za svaku godinu osiguranja.

Za svaki dan zakašnjenja u plaćanju premije ili njezinog pojedinog obroka, osiguratelj može zaračunati i naplatiti zateznu kamatu u visini određenoj propisima.

Ako ugovaratelj osiguranja od posljedica nesretnog slučaja premiju osiguranja ne plati o dospjelosti, osiguratelj nema prava njenu naplatu zahtijevati sudskim putem.


  

Koje su posljedice neplaćanja premije osiguranja?  

Ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana otkad je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije.

Premija osiguranja kod ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja ne može se utužiti sudskim putem.


 

Što se događa u slučaju povećanja i smanjenja rizika tijekom trajanja osiguranja?

Kod ugovora o osiguranju osoba ugovaratelj osiguranja je dužan prijaviti povećanje rizika ako je rizik povećan zbog toga što je osigurana osoba promijenila zanimanje. Ako je povećanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanje postojalo u trenutku njegova sklapanja, on može raskinuti ugovor. Ali ako je povećanje rizika toliko da bi osiguratelj sklopio ugovor, samo uz veću premiju da je takvo stanje postojalo u trenutku sklapanja ugovora, on može ugovaratelju osiguranja pred­ložiti novu stopu premije. Ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od četrnaest dana od primitka prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu.

U slučaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajuće smanjenje premije, računajući od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja. Ako osiguratelj ne pristane na smanjenje premije, ugovaratelj osiguranja može raskinuti ugovor. Ako se osigurani slučaj dogodi u međuvremenu, dakle prije povećanja ili smanjenja premije, osigurana svota će se smanjiti ili povećati u razmjeru između plaćene premije i premije koja je trebala biti plaćena.


Koje su obveze osiguratelja?  

Isplata osigurnine - čanak 943 ZOO-a

Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim Zakonom, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma.

Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u zakonskim rokovima, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja je uslijed toga nastala.

Opseg osigurateljeve obveze

  • Kad nastane osigurani slučaj, ugovaratelj isplaćuje iznose ugovorene u ugovoru o osiguranju (svote osiguranja).
  • Osigurane svote točno se ugovorom određuju za svaku posljedicu osiguranog rizika, dakle, za smrt, za trajnu invalidnost, za privremenu nesposobnost za rad, odnosno za obavljanje redovitog zanimanja (dnevna naknada, dnevna naknada za vrijeme boravka u bolnici zbog liječenja od nesretnog slučaja), te za naknadu troškova liječenja.
  • Osigurane svote su okviri osigurateljeve obveze. Visina osiguranih svota ovisi o volji ugovornih stranaka.
  • Kod osiguratelja je uobičajeno da odnos između osigurane svote za slučaj trajnog potpunog invaliditeta i osigurane svote za slučaj smrti bude 2:1.
  • Osigurane svote za dnevnu naknadu i troškove liječenja limitirane su po vremenu i po iznosu.
  • Osigurana svota za slučaj smrti i osigurana svota za slučaj invaliditeta ne mogu se kumulirati.
  • Osigurane svote za slučaj prolazne nesposobnosti za rad i osigurana svota za troškove liječenja mogu se kumulirati s osiguranim svotama za slučaj smrti i trajne invalidnosti.


 

Koja su isključenja osigurateljeve obveze?

Postoje dvije vrste isključenja obveza osiguratelja:

U prvu se ubrajaju zakonska isključenja, a to su:

  1. namjerno uzrokovanje nesretnog slučaja,
  2. ratne operacije.

U drugoj su tzv. ugovorna isključenja te prema općim uvjetima naših osiguratelja, isključene su u cijelosti sve obveze osiguratelja, ako je nesretni slučaj nastao:

  1. zbog potresa;
  2. zbog objavljenog rata u našoj državi;
  3. zbog ratnih događaja, neprijateljstava ili ratu sličnih radnji, građanskog rata, revolucije, pobune, ustanka ili građanskih nemira kojima je počelo u tim događajima, sabotaže ili terorizma počinjenog iz političkih pobuda, nasilja i sličnih događaja u kojima je sudjelovao osiguranik;
  4. zbog upravljanja određenim prometnim sredstvima bez propisane službene isprave;
  5. zbog pokušaja ili izvršenja samoubojstva osiguranika;
  6. pri pripremanju, pokušaju ili izvršenju krivičnog djela s umišljajem, kao i pri bijegu poslije takve radnje;
  7. zbog djelovanja alkohola, opojnih droga ili lijekova na osiguranika.


Postoji li smanjenje osigurateljeve obveze?  

Općim uvjetima osiguranja određeni su i slučajevi u kojima postoji osigurateljeva obveza, ali u smanjenom obliku.

Uglavnom se radi o okolnostima na strani osiguranika koje ne utječu na volju osiguratelja da sklopi ugovor o osiguranju (u protivnom bi ugovor o osiguranju bio relativno ništavan: osiguratelj bi mogao tražiti njegovo poništenje), ali bi ugovor bio zaključen uz višu premiju, da su te okolnosti osiguratelju bile poznate kod sklapanja ugovora o osiguranju.

Tu se ubrajaju svi spomenuti anormalni rizici (već invalidne i bolesne osobe), promjena zanimanja (ako utječe na promjene tzv. razreda opasnosti), veći broj osoba obuhvaćenih osiguranjem od broja osoba navedenih u polici, pa tzv. sportski rizici i slučajevi tzv. posebnih opasnosti (upravljanje i vožnja letjelicama, padobranski skokovi, ratni događaji i sukobi izvan granica Hrvatske, itd.).


 

Kada se pristupa vještačenju?  

Ugovorom o osiguranju ugovorne stranke preuzimaju obvezu povjeravanja spornih činjenica vještacima određene specijalizacije. Određeno je da jednog vještaka imenuje osiguratelj, a drugoga suprotna strana. Tek ako njihovi nalazi nisu suglasni, ti vještaci imenuju trećeg vještaka, koji daje svoje mišljenje samo u pogledu onih činjenica koje su sporne između prethodna dva vještaka i to samo u granicama njihovog nalaza i mišljenja. Svaka strana plaća troškove trećeg vještaka.


Tko je osiguranik?  

Kod ovog ugovora osiguranik je osoba od čije smrti, invaliditeta ili narušavanja zdravlja ovisi isplata osigurane svote odnosno naknade. Osiguranika određuje ugovaratelj osiguranja. On može biti određen imenom i prezimenom, ali je dovoljno i da se radi o osobi koja je odrediva. Ako je osiguranik osoba različita od ugovaratelja osiguranja, ne traži se pismena suglasnost osigurane osobe. Osiguratelji, međutim, mogu tražiti i pismenu suglasnost osigurane osobe.


Tko je korisnik osiguranja?  

Kod ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja korisnik osiguranja može biti ugovaratelj osiguranja, osiguranik, ali i neka treća osoba. Ako je korisnik osiguranja osoba različita od ugovaratelja i osiguranika, na ugovor se primjenjuju odredbe ZOO-a koje govore o osiguranju u korist trećeg.


Kako se utvrđuje korisnik osiguranja?

Korisnik osiguranja za slučaj invaliditeta, dnevne naknade i troškova liječenja jest sam osiguranik. No, ugovorom može biti određeno i drugačije. Za slučaj smrti korisnik osiguranja je osoba navedena u polici osiguranja. Naravno, i kod osiguranja od posljedica nesretnog slučaja korisnik osiguranja naveden u polici može tijekom ugovora o osiguranju biti promijenjen. Ako korisnik osiguranja nije naveden u polici, on se određuje prema odredbama općih uvjeta osiguranja, koje se uglavnom poklapaju sa zakonskim nasljednim redom. Osigurana svota ne ulazi u ostavinsku masu umrle osigurane osobe.